Interes za Sloveniju među njemačkim investitorima opada, jer je bila tek deveta među zemljama srednje i istočne Europe, dok je prošle godine bila na prvom mjestu, prema istraživanju slovensko-njemačke gospodarske komore.
Slovenija ima
"mješoviti profil" u regiji srednje i istočne Europe. S jedne strane,
prednjači u područjima poput digitalizacije i inovacija, ali s druge
strane, prema njemačkim tvrtkama, ima jedno od najvećih poreznih
opterećenja u regiji, sažela je rezultate istraživanja predsjednica
Slovensko-njemačke gospodarske komore (AHK Slovenija) Dagmar von
Bohnstein na današnjoj konferenciji za novinare u Ljubljani. Sudionici ankete rangirali su Sloveniju na deveto mjesto na listi
najatraktivnijih poslovnih lokacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja
uključuje 15 zemalja. Prošle godine je bio na prvom mjestu. U anketi provedenoj u ožujku ove godine, koja je obuhvatila 108
tvrtki, sudionici su istaknuli iste negativne čimbenike kao i u
prethodnim anketama. Glavni negativni čimbenici ostaju visoko porezno
opterećenje, visoki troškovi rada, nedostatak radne snage, složeni
administrativni postupci i nepredvidljivost ekonomske politike. Nedostatak radne snage i troškovi rada Kako Komora napominje, nedostatak radne snage i rastući troškovi rada čine se kao najveće prepreke daljnjem razvoju. „Slovenija
ostaje visoko ocijenjena poslovna lokacija, posebno zbog svoje
učinkovite digitalne infrastrukture i okruženja koje potiče inovacije.
Međutim, postoji ozbiljan rizik da će zemlja postupno izgubiti svoju
atraktivnost za strane investitore zbog kroničnih lokacijskih
nedostataka“, upozorio je von Bohnstein. Među tvrtkama koje sudjeluju, 80 posto bi ponovno odabralo Sloveniju
kao lokaciju za ulaganje. Prema Dagmar von Bohnstein, ovaj rezultat na
prvi pogled ne izgleda loše, ali kada se usporedi s nekim drugim
zemljama, poput Bugarske i Češke, gdje su udjeli 95 i 91 posto, nije
dovoljno dobar. Tvrtke sele sjedišta u Hrvatsku i Mađarsku Čak
17 posto tvrtki razmatra preseljenje svojih regionalnih sjedišta u
drugu zemlju u jadranskoj regiji. Od njih većina vidi Hrvatsku i
Mađarsku kao alternative. Oko trećine anketiranih tvrtki također planira smanjiti ulaganja u Sloveniji, a četvrtina namjerava smanjiti broj radnih mjesta. Visoka porezna opterećenja Prema riječima
Andraža Brodnjaka, člana upravnog odbora AHK Slovenija i direktora
tvrtke Siliko, teško je kriviti strane tvrtke za odabir drugih lokacija,
s obzirom na visoko porezno opterećenje. „Trebali bismo razmisliti kako učiniti Sloveniju privlačnijom za
njih“, naglasio je. Po njegovom mišljenju, stvari bi mogle biti puno
bolje ublažavanjem određenih birokratskih i poreznih ograničenja. Von Bohnstein preporučuje da slovenski donositelji odluka slušaju
privatni gospodarski sektor i da se s njim uključe u aktivan dijalog. Njemačka je najvažniji gospodarski partner Slovenije. Prošle godine
trgovina između dviju zemalja iznosila je 14,7 milijardi eura. Na
konferenciji je također podsjećeno da je gotovo 12 posto ukupnog
slovenskog izvoza prošle godine otišlo u Njemačku, što Njemačku svrstava
na drugo mjesto među slovenskim izvoznim tržištima.